BOBULJAK – TREMOCTOPUS VIOLACEUS
Prije nekog vremena se na društvenim mrežama pojavio zbunjujuć snimak neobičnog morskog bića. Na snimku…
U evolucijskim previranjima glavonošci (Cephalophoda) su se kao zaseban razred mekušaca pojavili prije više od 570 milijuna godina u vrijeme kasnog kambrija. Smatra se da su nastali iz razreda jednoljušturaša (Monoplacophora), također mekušaca, izgledom najviše nalik današnjim puževima, koji su davno nastanjivali dna pramora i praoceana, a koji danas, osim recentnog roda Neopilina, svi odreda spadaju u fosilne vrste. Od trenutka pojavljivanja pa kroz idućih nekoliko stotina milijuna godina glavonošci kao najbrojnija morska bića i predatori na vrhu hranidbenog lanca dominiraju svim svjetskim morima. U devonu, početkom mezozoika, uz već postojeći podrazred amonita (Ammonoidea), pojavljuje se i podrazred belemnita (Belemnoidea), čija vladavina morima traje sve do kraja mezozoika kada postepeno izumiru. No prije potpunog izumiranja ova dva podrazreda četveroškržnjaka (Tetrabranchiata), na evolucijskoj sceni se pojavljuju dvoškržnjaci (Dibranchiata) i to s dva reda – deseterokračnjacima (Decapoda) koji su nastali u trijasu, i osmerokračnjacima (Octopoda) koji su nastali u razdoblju krede kada amoniti i belemniti potpuno nestaju s lica Zemlje kao živuće vrste. Dvoškržnjaci svoj najviši uspon postižu u mezozoiku, s tim da u kenozoiku, već tijekom tercijara, njihov broj postepeno počinje opadati. Znanosti je danas poznato oko 11 000 fosilnih i oko 1 200 recentnih vrsta, pri čemu se nove vrste glavonožaca još uvijek otkrivaju. Od svega toga Jadransko more nastanjuju 42 vrste glavonožaca od čega 15 vrsta liganja, lignjica i lignjuna, 16 vrsta sipa i sipica te 11 vrsta hobotnica. Osim toga, Jadransko more je stanište 80 posto svih poznatih sredozemnih vrsta glavonožaca. Najpoznatiji glavonošci iz reda osmerokračnjaka su hobotnica (Octopus vulgaris, Cuvier, 1797) i mušun (Eledone moschata, Lamarck, 1799), a iz reda deseterokračnjaka sipa (Sepia officinalis, Linnaeus, 1758) i lignja (Loligo vulgaris, Lamarck, 1798). Ovi glavonošci svoju popularnost duguju ponajprije svojim specifičnim okusima zbog kojih se kod mnogih gurmana nalaze u samom gastronomskom vrhu morskih delicija. Upravo zbog takve popularnosti na meti su mnogih ribara i ribolovaca koji ih love tijekom cijele godine raznim alatima i tehnikama.
Prije nekog vremena se na društvenim mrežama pojavio zbunjujuć snimak neobičnog morskog bića. Na snimku…
Iz Vele Luke nam se javio Nikola Žuvela, ribar koji je svojom oprarom nasukao velikog…
Loveći lignje u neposrednoj blizini Budve, točnije uz mjesto poznato kao Ploče, Mato Klimović je…
Jedan od prvih detalja koji upadne u oči svakome tko prvi put ugleda sipu u…
Obična hobotnica je najveći jadranski glavonožac. Možemo je naći po cijelom Jadranu ponajprije uz stjenovite…
Lignja je naš najpoznatiji glavonožac. Za tri godine, što je maksimum u njenom životu, lignja…