Nautika

Prva plovila ozbiljnije konstrukcije izrađena ljudskom rukom nastala su u doba neolita prije nekih 10000 godina, a služila su prvenstveno za lov i ribolov. Od tog vremena do danas plovila su se neprestano usavršavala i razvijala u pravcima koje su nametali industrijski i tehnološki razvoj. Tako su nastali i prvi transportni i putnički brodovi, veliki jedrenjaci kojima su otkrivani novi svjetovi, motorni prekooceanski giganti, najrazličitiji tankeri i trajekti, ogromni nosači aviona… A paralelno s razvojem tih velikih brodova i mala su plovila doživljavala ne manje bitne promjene. Osnovna i tradicionalna drvena građa je u izgradnji malih plovila danas gotovo u potpunosti zamijenjena stakloplastikom i drugim po karakteristikama sličnim suvremenim materijalima. No osim promjena u gradivnim materijalima, mala su plovila doživjela i važne promjene na konstrukcijskom planu. U skladu s osnovnim namjenama i potrebama, tijekom vremena formirani su i dorađivani različiti tipovi i oblici trupa koji su postepeno izrasli u suvremena plovila kakva danas vidimo na našem moru. Tako s obzirom na formu oplate možemo razlikovati tri osnovna tipa brodica – deplasmanske brodice, poludeplasmanske brodice i glisere. Deplasmanski brodovi svojom formom sijeku more i razgrću ga preko svojih bokova. Ovakvi su brodovi relativno spori i teški, no zato stabilni i sigurni, što posebno dolazi do izražaja pri plovidbi po teškom moru. Najčešći tipovi deplasmanskih brodova na našem moru su pasare, gucevi, klasične jedrilice, gajete i leuti. Poludeplasmanski brodovi su brodovi koji imaju nadvodnu formu deplasmanskog broda s modificiranim dnom s kobilicom. Modifikacija je postignuta izravnavanjem deplasmanskih rebara, čime je ostvaren oblik gliserskog dna, i dodavanjem valobrana, pregiba koji sprječava penjanje mora u vožnji. Time su se pokušale zadržati maritimne osobine karakteristične za deplasmanske brodove i dobiti veća ubrzanja koja se postižu glisiranjem. Gliseri su brodovi s takozvanim ‘V’ dnom koje na sredini zatvara kut od 14 º do 24 º. Namijenjeni su ponajprije vožnji velikim brzinama. Dok ne glisiraju, kreću se u deplasmanskom režimu, no pri povećanju brzine, pramac se lako i brzo izdiže tako da se postiže ‘krmeni trim’ – naginjanje prema krmi. Idealan nagib je oko 4º što dovodi do minimalnog trenja i maksimalnog ubrzanja. Gliseri su u pravilu vrlo osjetljivi na razmještaj mase, odnosno raspored sjedalnih mjesta, što bitno utječe na bočni nagib, a time i smjer kretanja. Naravno, pored spomenuta tri osnovna modela, postoji i mnoštvo hibrida, od malih bezimenih otvorenih barki ravnog dna dužine tek 2,5 metra sve do 15 metarskih plovila s nadgrađem u obliku tuna tower-a namijenjenih ekstremnom off shore ribolovu. No bez obzira na konstrukciju, veličinu i opremljenost, svi ih ribolovci koriste s istim ciljem – odmaknuti se od obale, potražiti, pronaći i uloviti ribu. A koliko će u tome biti uspješni, ovisi dakako o vrsti plovila i stupnju njegove opremljenosti, ali i o korištenim ribolovnim tehnikama i alatima, te znanju, iskustvu i spretnosti ribolovca.