Loveći ribu na vanjskim brakovima Lastova, Senad Mašić je ulovio ženku barjaktarke (Aulopus filamentosus, Bloch, 1792). Premda se radi o vrsti koja nije neuobičajena za Jadran, barjaktarka se ipak dosta rijetko lovi i to ponajprije stoga što obitava na većim dubinama. Najveća dužina za ovu vrstu za sva mora prema podacima objavljenim na stranicama Fishbase…
Premda je riječ o vrsti koju je znanost odavno smjestila u tablice kao zasebnu vrstu i dala joj ime zubatac krunaš (Dentex (Cheimerius) gibbosus, Rafinesque, 1810) mnogi ribari i dalje imaju problema s determinacijom ove vrste. Osnovni razlog zbunjenosti koju izaziva je u njenom fizičkom izgledu koji se tijekom sazrijevanja ribe drastično mijenja zbog čega…
Loveći lignje u neposrednoj blizini Budve, točnije uz mjesto poznato kao Ploče, Mato Klimović je ulovio i jedan neobični primjerak koji mu se na prvi pogled učinio kao križanac između lignje i sipe. Naravno, ulovljeni glavonožac nije nikakav križanac već vrsta Sepioteuthis lessoniana (d’Orbigny, 1826). Premda je riječ o vrsti koja je inače vrlo brojna,…
Jedan od prvih detalja koji upadne u oči svakome tko prvi put ugleda sipu u njenom prirodnom ambijentu je ponajprije njezin krajnje neobičan, gotovo vanzemaljski izgled koji je unatoč svoj neobičnosti ipak u savršenom skladu s okolinom. Taj jedinstveni aerodinamični oblik, izuzetna sposobnost mimikrije uz čudnovato isprugane uzorke na površini kože, način kretanja, karakteristično izdužene…
Svaki pojedini organizam na ovom našem planetu je uglavnom maksimalno prilagođen uvjetima koji vladaju u njegovom okruženju. Ni ribe nisu po tom pitanju ništa drugačije. Voda, njihovo prirodno stanište ima svojstva koja uvjetuju većinu ribljih životnih funkcija. Kopnenim bićima voda prvenstveno služi za piće, a neka od tih bića se moraju i dobrano potruditi da…
Obična hobotnica je najveći jadranski glavonožac. Možemo je naći po cijelom Jadranu ponajprije uz stjenovite obale, ali i na pješčanim pa i muljevitim dnima, kao i na livadama posidonije i drugih morskih cvjetnica, od samog plićaka do impresivnih 200 metara dubine gdje najveći dio vremena provodi skrivena u rupama ili pukotinama stijena. Na brojnost, odnosno…
Pamćenje je, najjednostavnije rečeno, sposobnost pohranjivanja proživljenih podataka. Neki od tih podataka se pohranjuju na način koji ih čini stalno aktivnima, pa su kao takvi neprestano prisutni u području svjesnih aktivnosti. Tako pamtimo jednostavne stvari, poput načina na koji se možemo počešati kada nas svrbi. Drugi način pohranjivanja podatke sprema u dublje slojeve, a njihovo…
Trup dugokrilac je jedna od osam vrsta iz roda Thunnus i može narasti do 1,4 metra dužine te pritom težiti do 60,3 kilograma. Ima vretenasto tijelo, s krupnijom glavom na kojoj se ističu posebno krupne oči. Za razliku od svih ostalih srodnih i fizički sličnih vrsta, trup dugokrilac ima posebno duge i dobro razvijene prsne…
Drhtulja može narasti do 100 centimetara dužine i pritom težiti 3 kilograma. Prosječna težina je ipak znatno manja, te se kreće oko pola kilograma. Za razliku od ostalih raža kod kojih tijelo ima spljošteno-poligonalni oblik, tijelo je kod drhtulje gotovo potpuno okruglo, tako da zahvaljujući unatrag pomaknutim proširenim grudnim perajama, oblikom podsjeća na gitaru. Cijelo…
Tko god je noću pokušao svjetiljkom osvijetliti plićak uz kamenitu obalu, bilo u potrazi za ješkom, kakvim rakom ili iz puke radoznalosti, mogao je zamijetiti neobične tamne končiće koji se pružaju od kamena do kamena. Prekopavanje dna u potrazi za vlasnikom končića u principu nema rezultata, a svako doticanje tog končića završava strelovitim skupljanjem i…
