Piše: Dr. Branka Pestorić, viši znanstveni suradnik Instituta za biologiju mora pri Univerzitetu Crne Gore
Crnogorska obala je postala važno mjesto za gniježđenje želvi, a ova značajna pojava dokumentirana je po prvi put u kolovozu ove godine.
Naime, 17. kolovoza, na Velikoj plaži u Ulcinju, tim Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dobio je dojavu o izlijeganju mladih jedinki vrste Caretta caretta.
Ovo je veliki korak u zaštiti biodiverziteta Jadranskog mora jer je dokazano da Crna Gora, osim što predstavlja prolazno stanište za ove zaštićene životinje, sada postaje i gnijezdilište.
Izlijeganje mladih želvi na Velikoj plaži dogodilo se u kasnim popodnevnim satima, oko 17:45, a ubrzo nakon toga su stigle dojave o sličnim događajima i na drugim lokacijama duž crnogorske obale.
Već 23. kolovoza zabilježen je slučaj na zapadnoj plaži kod Svetog Stefana, između 20:30 i 21:00 h, što je dodatno potvrdilo da obala Crne Gore postaje novo stanište za ovu važnu i ugroženu vrstu.
Šta znači ovaj događaj za biodiverzitet Crne Gore?
Želve su redovni posjetitelji Jadranskog mora, a procjenjuje se da ih ima na desetine tisuća.
Glavna gnijezdilišta ovih životinja su Turska, Cipar i Grčka, dok je sjeverni Jadran mjesto gdje se hrane i provode najviše vremena tijekom boravka u Jadranu.
Međutim, Crna Gora je do sada bila samo tranzitno područje, sve do dokumentiranja prvog gniježđenje na Velikoj plaži.
Lokaliteti poput Velike plaže tako postaju ključna staništa zbog povoljnih uvjeta za polaganje jaja.
Pješčano tlo, zbog svoje rastresite prirode, omogućuje cirkulaciju kisika, što omogućuje razvoj u jajima i izvaljivanje mladih želvi.
Također, zbog globalnog zatopljenja koje utječe i na svjetska mora, želve su u potrazi za hladnijim područjima koja osiguravaju uravnotežen razvoj jedinki oba spola.
Ovo otkriće ističe potrebu za što bržom reakcijom nadležnih institucija kako bi se uspostavio monitoring program za nadolazeće sezone gniježđenja, ali i kako bi se informirali posjetioci plaža o pravilnom postupanju ukoliko se nađu u blizini mjesta izlijeganja želvi.
Želve su zaštićena vrsta, ne samo u Crnoj Gori, već i na međunarodnom nivou, što znači da je neophodno zaštititi njihova staništa, gnijezda i mladunce.
Terenski rad i potraga za gnijezdima
Nakon izlijeganja na Velikoj plaži i Svetom Stefanu, stručni tim Instituta za biologiju mora izašao je na teren kako bi pokušao pronaći gnijezda.
Ovo je redovna praksa nekoliko dana nakon izlijeganja, jer se tada mogu pronaći neizlegle jedinke, a možda čak i žive, koje nisu uspjele napustiti gnijezda. Ipak, zbog loših vremenskih uvjeta, pomjeranja plažnog mobilijara i nedovoljno preciznih informacija o lokacijama, dosadašnja istraživanja, nažalost, nisu dala očekivane rezultate.
Kako postupati u slučaju susreta sa mladim želvama?
Institut za biologiju mora apelira na javnost da, ukoliko primijete izlijeganje želvi, ostanete na sigurnoj udaljenosti i ne uznemiravate životinje.
Važno je da želve same prođu put od gnijezda do mora jer se pretpostavlja da na tom putu trajno pamte lokaciju gnijezda, što im omogućuje da se kasnije vrate na isto mjesto.
U slučaju potrebe, može im se pomoći da stignu do mora, ali samo ako drugačije ne bi mogle.
Također, ukoliko je izlijeganje noću, savjetuje se da se ne koriste svjetla ili fotoaparati sa blicom, jer to može dezorijentirati želve.
Pozivamo sve građane i turiste da o ovakvim događajima obavijeste Institut za biologiju mora, kako bi se prikupili što precizniji podaci o lokaciji i vremenu izlijeganja. Ovaj podatak je ključan za buduće istraživanje i zaštitu želvi u Jadranskom moru.
Više informacija o strategijama očuvanja želvi možete pronaći u ‘Netcet zajedničkoj strategiji za očuvanje želvi u Jadranu’ na adresi https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1223/objava/183086-33-netcet-zajednicka-strategija-za-ocuvanje-morskih-kornjaca-u-jadranu
A u okviru Strategije za očuvanje morskih kornjača u Jadranskom moru javnosti se obratio i Institut za biologiju mora Crne Gore:
– Želve su drevne vrste čiji je životni ciklus snažno povezan sa kopnenim i morskim ekosistemima. Stoga je zdravlje morske sredine od ključnog značaja za očuvanje ovih migratornih vrsta.
Ljudska populacija je također privučena morskom okruženju, naročito zbog korištenja morskih resursa. U takvim okolnostima, osiguravanje harmoničnog suživota između želvi i ljudi predstavlja izazov, ali i obavezu za buduće generacije.
Zbog svojih migratornih karakteristika, morske kornjače ne prepoznaju državne granice i jurisdikcije. Zbog toga je svaki napor u očuvanju ovih vrsta neophodno sprovoditi kroz prekograničnu suradnju. Ova ideja je bila glavna osnova za razvoj NETCET projekta (www.netcet.eu), koji je financiran kroz EU IPA Jadranski program prekogranične suradnje 2007–2013.
U okviru ovog projekta, ukupno 13 partnera iz gotovo svih jadranskih zemalja (Albanija, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Slovenija) radilo je na nizu aktivnosti koje su imale za cilj sticanje znanja o statusu želvi, unapređenje kapaciteta za obavljanje određenih zadataka u vezi s očuvanjem, podizanje svijesti o važnosti očuvanja morskih kornjača i uspostavljanje relevantne regionalne mreže suradnje.
Na osnovu analize trenutne situacije, NETCET partneri su identificirali buduće potrebe u očuvanju i razvili Strategiju za očuvanje želvi u Jadranskom moru za naredni desetogodišnji period (2016–2025). Svrha Strategije je da postojeće resurse usmjeri u konkretne akcije u pravom trenutku, kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje želvi u Jadranskom moru – poručuju iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
