Sabiki, koji mnogi poznaju pod nazivom turska panula, ponajprije zato jer je ta tehnika do nas došla s Bospora, gdje se i danas šaruni love na gotovo identičan način, kod nas se toliko udomaćila da malo koja ribarska barka nema u svojoj redovnoj opremi barem jedan predvez za ovaj specifičan lov.
I premda mnogi misle da se sabikijem lovi samo kod nas i u Turskoj, na takav se način zapravo lovi na mnogim morima, kao primjerice na Baltiku gdje je glavna lovina sill ili po naški haringa.
A o učinkovitosti i lovnosti sabikija na našem moru sasvim dovoljno govori činjenica da se unatoč intenzivnom i konstantnom prilivu novih materijala i tehnika u ovom lovu ništa nije promijenilo. Lovi se jednako kao što se lovilo i prije 30 godina, možda s novim štapovima i rolama ali svakako s istim predvezima
Osim specifičnog pristupa i načina lova sabiki je poseban i po predvezu koji je, premda se može učiniti kompliciranim, zapravo vrlo jednostavan. Na osnovu promjera od 0,40 do 0,60 milimetara se vezuju prame dužine od 5 do 15 centimetara, dvostrukom ili trostrukom osmicom i to tako da prama nakon zatezanja čvora, prama ostane okrenuta prema gore. Na taj se način prama prilikom povlačenja ne lijepi za osnovu veće se od nje odvaja.
U zavisnosti od očekivane veličine lovine i korištenog olovnog opterećenja, koristi se struna različitog promjera i nosivosti, no generalno gledano, taj se raspon za osnovu kreće od 0,35 do 0,60 milimetara, s tim da su prame nešto tanje, ali u principu ne deblje od 0,45 milimetara.
Svaka je prama naoružana jednom okićenom udicom čija veličina ovisi o veličini ribe koju lovimo. Tako se za ušate koriste sasvim male udice širine luka oko 10 milimetara, dok je za lov krupnijih šaruna i palamida primjerenija udica širine luka i do 20 milimetara.
Sastav, boja i veličina kićenke na udicama ovisi o lovini i mašti ribolovca jer je sabiki tehnika čijim je kreacijama granica zapravo samo mašta.
Pola metra ispod najdonje prame vezuje se jača kopča koja će u panuli nositi olovnicu, tzv. torpedo, dok je na suprotnoj strani predveza najpraktičnije vezati kvalitetan zogulin. Zogulin mora biti kvalitetan jer će, pored povremenih otpora zakačenih riba, cijelo vrijeme morati nositi tešku olovnicu koja će zbog otpora u strujanju biti bitno teža od deklarativno navedene gramaže.
Težina olovnice-torpeda se uglavnom kreće od 150 do 300 grama, no mnogi ribolovci koriste i teže olovnice ukoliko je lovina na većoj dubini koju je zbog kurenta katkada nemoguće dosegnuti uobičajenim težinama olovnica.
S ovakvom se olovnicom lov odvija kao i svaki drugi lov panulom pri čemu su u slučaju sabikija elementi lagane površinske i teške dubinske panule donekle objedinjeni.
Ova se panula povlači za barkom na udaljenosti od 30 do 60 metara prosječnom brzinom od oko dvije milje.
Tajna uspjeha leži u privlačnoj lelujavosti šareno okićenih udica koje vrlo vjerno oponašaju izgubljene manje ribe izdvojene iz velikog jata, a što svim predatorima uvijek predstavlja lak plijen.
Ova je panula namijenjena prvenstveno lokardama, skušama i šarunima, no na njih će se rado zaletjeti i sve druge vrste koje se nađu u lovnom prostoru od 20 do 40 metara dubine gdje se sabiki najčešće povlači, a posebno ušate, iglice, lampuge ili lice.
I dok plavi trio odlično reagira na zbijenije i kraće prame duge 5 do najviše 15 centimetara i jednako toliko udaljene, za ušate bi prame trebale biti malo duže i udaljenije.
No turska panula ima i drugi, stacionarni oblik, u kojem se isti predvez koristi na malo drukčiji način.
Za ovakav lov je neophodan kvalitetan sonder kojim je potrebno ponajprije locirati lovinu. Nakon što se otkrije riba u dovoljno gustoj koncentraciji pribor se spušta okomito pod barku. Naravno da je za takav lov umjesto torpeda primjerenija kakva okrugla olovnica oblika suze ili barem kruške težine 100 do 150 grama, a po potrebi i teža.
Ostali pribor za ovakav lov mora biti vrhunskih performansi jer je opterećenje uistinu veliko i konstantno. Idealno je koristiti višebojnu upredenicu s kojom u svakom trenutku možemo biti sigurni na kojoj se dubini predvez nalazi dok rola mora biti jaka i izdržljiva, pouzdane i snažne kočnice.
Princip lova je vrlo jednostavan. Nakon što se pribor spusti ispod razine lociranog jata naglo se podiže prema površini. To se podizanje ostvaruje pomoću role kojom je strunu potrebno namatati što je moguće brže.
Do griza može doći već prilikom tonjenja ili u prolasku kroz jato zbog čega treba biti konstantno koncentriran na lov. Ukoliko nakon izlaska predveza iz zone lova nije došlo do griza, pribor se odmah, bez izvlačenja na površinu, ponovo spušta ispod jata.
Ukoliko se brod održava na mjestu, ovako se lako može ulovit veća količina ribe u kraćem vremena.
Iako se na ovaj način može loviti i iz ruke, rezultati lova sa štapom su neusporedivo jači i bolji.
No sa sabikijem se ne mora nužno loviti iz barke. Moguć je i lov s obale, naravno uz male preinake otežanja.
Naime, na Bosporu, odakle je do nas i došao ovaj alat, sabikijem se lovi s mostova. Kod nas lov s mostova nije dozvoljen, no zato postoje brojna druga mjesta koja konfiguracijom terena omogućuju sličan pristup.
Ukoliko je dubina dovoljno velika tada se lovi na sličan način kao i iz usidrene brodice s tim da je olovnica znatno lakša dok je pribor potrebno zabacivati. Nakon što se procijeni da je predvez ušao u lovnu zonu počinje se dinamičnim namatanja uz povremene jače trzaje štapom što je svakako dodatna provokacija.
Iako ovakav spinersko-shore-jigerski pristup može biti vrlo produktivan, katkada je spojen sa zadjevima, posebno, ako je teren relativno plitak ili ribolovac manje iskusan.
Jedno od praktičnijih rješenja, pogotovo ako je riba aktivna u površinskoj zoni je korištenje vodene kugle s kojom se mogu ostvariti impresivno daleki zabačaji, a koja u principu nimalo ne ometa lov. Kugla ispunjena morem se postavlja umjesto olovnice te se sistem zabacuje i povlači kao da je u pitanju lov s olovnicom s tim da pribor zapravo cijelo vrijeme ostaje na površini.
Naprednija verzija uključuje postavljanje težeg wobblera ili otežanog silikonca s jigg udicom na kraj sabiki predveza.
U lovu sabikijem se često događa da se na udicama istovremeno nađe više riba od kojih svaka vuče na svoju stranu zbog čega izvlačenje mora biti beskompromisno i konstantno, ali uvijek s mjerom. To znači da rola mora imati kočnicu u koju se možemo pouzdati i koja će proklizati baš kada to bude potrebno.
Za prihvat je potreban podmetač pogotovo ako je na predvezu više riba. Vrlo praktičnima su se pokazali podmetači s gumenim mrežnim tegom prvenstveno zbog smanjene mogućnosti zapinjanja slobodnih udica.
Iako se na sabiki može uloviti većina plavih lovaca, najčešća lovina su ipak šaruni koji na ustima imaju tanku opnu koja lako puca. To se pucanje, posebno ako se u lovu koristi upredenica, može iskompenzirati jedino kvalitetnim štapom koji će odreagirati i amortizirati svaki grublji trzaj.
Na kraju još ostaje samo odabrati predvez koji će ispuniti vaša očekivanja. Najjednostavnije je posjetiti najbliži ribomaterijal i kupiti gotovi predvez po manje-više pristupačnim cijenama. No isto tako se predvez za sabiki na vrlo jednostavan način uz malo vještine i mašte može izraditi i u kućnoj radinosti, pri čemu će ulov ostvaren takvim predvezom imati posebno sladak okus uspjeha začinjenog trijumfom ostvarenog u potpunosti vlastitim snagama.
