Temperament i borbenost koju pokazuje tijekom lova i izvlačenja uz izrazito visoku kulinarsku vrijednost fratra postavlja u sam vrh udičarima zanimljivih vrsta.

Fratra nalazimo duž cijelog obalnog pojasa na svim dnima no najbrojniji je nad hridinastim i škrapavim dnom na dubinama od 5 do 20 metara. Iako zna poći i dublje, ispod 100 metara ga ipak nema. Ne izbjegava ni vode nižeg saliniteta, tako da ga katkad možemo sresti i u riječnim ušćima.

Nedorasle i mlade primjerke nalazimo u plićim zaljevima gdje često u manjim jatima prate trlje, ovčice i drugu pridnenu ribu koja ruje po morskom dnu. Za razliku od njih, odrasli su primjerci puno oprezniji i nepovjerljiviji, plahiji i divljiji. Iako temeljno okupljeni u velike grupe, zapravo žive životom samotara po škrapama i skrovištima u sigurnosti dubljih i skrovitijih mjesta, baš kao da nisu dio istog jata.

Fratar zbog prehrane pripada životnoj zajednici bentosa. Hrani se sitnim beskralježnjacima, ponekad pase i alge, a kad je gladan zna razbiti i ježinca.

BEZ OGREBOTINA

U sportskom se ribolovu fratar može loviti na više načina. Iz barke se lovi klasičnim kančenicama, s obale na fermu, tehnikom beach ledgering ili plovkom, dok se u podvodnom ribolovu lovi puškom.

Klasična kančenica za fratra podrazumijeva tri prame dužine od 15 do 30 centimetara ne tanje od 0,28 milimetara vezane na osnovu predveza promjera barem 0,35 milimetara. Ukoliko riba radi prema očekivanjima, prame mogu biti i kraće, no ukoliko riba teško i podozrivo prima ponuđenu ješku tada prame trebaju biti dulje. Najdonja prama mora loviti ispod olovnice težine 40 do 100 grama, što ovisi o dubini i jačini kurenta.

Idealna udica za lov fratra je papagajka širine luka od 8 do 12 milimetara.

Lov  s ovakvim predvezom je jednostavan. Pribor se spušta do dna nakon čega se čeka potez ribe.

Udarac fratra je odmjeren i snažan. Mnogu ribolovci griješe pa kontriraju na one prve, neodređene pomake vrha štapa. Takve kontre najčešće ne donose ribu već je samo ogrebu nakon čega se fratar zavlači u prvu rupu gdje ponekad ostaje i više dana. Ukoliko pak padne s udice u prvih nekoliko metara, svojim paničnim bijegom može natjerati i ostale fratre na tom području u bijeg i zavlačenje u rupe nakon čega je najpametnije potražiti novu poziciju.

IZ BARKE PREMA KRAJU

Posebno je učinkovit lov fratra izbacivanjem sistema iz barke prema obali. Barku je potrebno usidriti na nekih sedamdeset do sto metara od obale te nakon zabacivanja prema kraju polaganim privlačenjem češljati teren. Za ovakav način ribolova najprikladniji su lagani beach ledgering štapovi s kojima se željeni domet lako postiže, a zahvaljujući osjetljivom vrhu detekcija je s njima vrlo jednostavna. Predvez za ovakav ribolov je malo drukčije konstrukcije od klasične kančenice. U ovom slučaju najdonja udica ne smije biti na dnu već neposredno iznad njega. To se postiže tako da udaljenost između olovnice i mjesta spajanja prame i osnove bude desetak centimetara duža od dužine prame. Zbog veće mogućnosti zadjeva, za olovnicu je u ovom slučaju najprikladnije koristiti tirolsko drvce.

Ovakav je ribolov najučinkovitiji u kasno popodne i kroz noć do ponoći, i to dva dana prije punog mjeseca, naravno na plitkim terenima izloženima udaru valova.

NA FERMU

S obale se fratar najčešće lovi na fermu, pridnenim postavama s kliznim olovom. Predvez za ovakav način ribolova je vrlo jednostavne izvedbe. Lovi se samo s jednom udicom vezanom na fluorokarbonskoj prami promjera 0,30 do 0,34 milimetara, dugoj 30 do 60 centimetara koja se s osnovom spaja preko zogulina iznad kojeg se nalazi klizna olovnica težine 30 do 60 grama. Zavisno od terena koriste se različiti oblici olovnica no najčešći je klasične, osmerokutne izvedbe. Važno je samo da između olovnice i zogulina bude gumena perla čija je uloga zaštita čvora i sprječavanje zaglavljivanja olovnice u spojnom čvoru na zogulinu.

Naješkan sistem se izbacuje u lovnu zonu koja je rijetko kada dalje od 30 do 50 metara od obale, nakon čega se štap odlaže u prikladni nosač. Idealno je korištenje nosača poput rod-poda ili tripoda s mogućnošću montiranja elektronskih indikatora.

Naravno, umjesto elektronskih indikatora mogu poslužiti i bilo kakvi drugi indikatori, pa i običan kamenčić na rubu obale. Dobro bi bilo da štapovi budu postavljeni vrhovima prema gore čime se odgađa lijeganje strune na dno i smanjuje mogućnost zadjeva.

Bez obzira kakav indikator koristili, kontrirati treba čim smo sigurni da je udica u ustima ribe kako bi  se spriječilo neželjeno zavlačenje lovine u labirint procjepa i algi u kojem fratar živi.

PLOVKOM NAD ŠKRAPAMA

Lov tehnikom beach ledgering identičan je opisanom lovu iz barke prema kraju s tim da u ovoj situaciji stojimo na obali, a ne na barci, te nakon izbačaja, ne ispuštajući štap iz ruke češljamo teren.  

U ribolovu fratara s obale treba biti spreman na česta zapinjanja i gubljenje pribora jer je teren na kojem lovimo u pravilu uvijek zahtjevan i problematičan.

Na terenima na kojima je lov pridnenim postavama nemoguć, a koji su bogati fratrima, možemo pokušati loviti plovkom. Najučinkovitiji su klizni plovci nosivosti od 15 do 30 grama. Predvez se može složiti s dvije prame nejednake duljine, s osnovom spojenima preko zogulina. Uz dobar izračun dubine i ispravno pozicioniranje graničnog čvorića, udice se mogu plasirati neposredno iznad dna bez straha od zapinjanja. Štap za ovakav ribolov bi trebao biti dug od 2,70 do 3 metra malo brže akcije radi pravovremenih kontri i sprječavanja zavlačenja lovine u škrape. Dobro bi bilo i da plovak ima šuplju antenu u koju se može umetnuti svjetleća ampula, kad se lov protegne u noć. 

TRI PO TRI

Bez obzira kojom tehnikom lovili, nakon što potvrdimo kačenje, fratar će pružiti jak otpor, jači nego većina riba iz njegove obitelji. Uz neprestano snažno udaranje, fratar će cijelo vrijeme zanositi i tresti glavom pokušavajući se osloboditi udice. Čak i na samoj površini njegov otpor najčešće ne jenjava tako da je u prihvatu krupnijih primjeraka oprara neophodan dio opreme.

Najbolja lovišta fratra su oko svih vanjskih otoka, te na zapadnoj obali Istre. Ova riba voli mirno vrijeme i lagani vjetar pri čemu je nadolazeća plima za fratra doslovno pravi okidač. Često se dogodi da fratri uopće ne odaju svoje prisustvo sve do dolaska plime kad počnu tako intenzivno napadati ponuđenu ješku da se nerijetko love i po tri primjerka odjednom.

Fratar se inače najbolje lovi u sumrak, kroz noć i to po mjesečini, te u zoru s tim da se zorom u pravilu love manji primjerci nego noću. Iako će rado zagristi u većinu animalnih ješki, najdraži mu je veliki crv, filetirana lignja, dagnja, kao i razni rakovi među kojima su najučinkovitiji gambori, kozice i samci.

Za brum su se najboljima pokazali zdrobljeni ježevi koji su fratru upravo neodoljivi.

Fratar ima izrazito kvalitetno i ukusno meso s krupnim pravilno raspoređenim kostima. Jednako je ukusan pečen, kuhan ili u brudetu. A  ako ga do sada niste ciljano pokušali uloviti, krajnje je vrijeme da to učinite. Sačekajte plimu, odaberite tehniku i zabacite sistem za svog fratra.