Zbog izuzetno tečnog i ukusnog mesa kao i visoke otkupne cijene koju postiže na jadranskom ali i mediteranskom tržištu fratar je posvuda vrlo tražen i cijenjen. Konstantni ribolovni pritisak kojem je izložen, fratra je natjerao da svoju pohlepnost zamjeni oprezom, a nesmotrene gladne nasrtaje podozrivošću. I dok se prije petnaestak godina bez nekog prevelikog truda i znanja za kraće vrijeme moglo uloviti fratara u količini dovoljnoj za bogatu gradeladu, danas je tako što najčešće privilegija samo najspretnijih i onih upućenih u tajne pošte. Naravno, ne govorimo o popićima već o onim fratrima koji su veličinom bliže kardinalima.

PLAHI SAMOTARI

Fratar je riba iz obitelji ljuskavki te kao bentoska vrsta svim životnim navikama vezan uz morsko dno. Premda će katkad posegnuti i za biljnom hranom, u principu je karnivor što znači da su mu glavna hrana niži beskralježnjaci, rakovi i crvi, ali i glavonošci pa i manje ribe. Kad je gladan, posegnut će i za ježincem kojeg bez oklijevanja razbija najbrutalnijim udarcem glave.

Fratar je riba jata samo u juvenilarnom stadiju. Odrastao radije bira samotarski način života tek se rijetko udružujući u parove ili manje grupe. Odrasli se primjerci u pravilu drže u blizini jata mlađih riba, ali ipak na dovoljnoj udaljenosti koja im osigurava urođenu potrebu za osamom. Kao plaha i oprezna riba voli hridinaste terene u kojima može pronaći nužan zaklon i u kojima se tijekom dana skriva. U sumrak se pažljivo iskrada u potrazi za hranom i u tome, ako su uvjeti povoljni, ostaje aktivan cijele noći i u zoru, sve dok se ne pojavi sunce.

Fratar nije riba velikih dubina. Iako ga možemo naći i na dubinama od stotinjak metara najčešće obitava na dubinama od 5 do 20 metara.

Brz je i okretan plivač koji zahvaljujući dobro razvijenoj repnoj peraji i specifičnoj građi tijela može u trenutku postići veliko ubrzanje. Ipak, nije plivač na duge staze.

Poznavajući tih nekoliko osnovnih životnih navika nije se teško organizirati, pronaći teren i složiti pravi pribor.

Budući da su obalne pozicije poznate i kao ‘pošte nadohvat ruke’ u pravilu prazne, rješenje je u lovu iz barke na dubini od petnaestak metara dubine, na hridinastom dnu, svega pedesetak metara od obale. Idealan je umjeren vjetar iz prvog ili četvrtog kvadranta koji puše prema obali zbog čega je pouzdano sidro imperativ. Konkretna pozicija? Naravno, usamljene obale daleko od naselja okrenute prema sjeveru.

SA SJEVERNE STRANE

Predveze svakako valja složiti kući, na vrijeme, da bi se izbjeglo nepotrebno gubljenje vremena u ribolovu na poziciji. Predvez za ovakav lov fratra je jednostavan. Lovi se s dvije prame postavljene iznad olovnice ne teže od 50 grama. Donja je prama s osnovom predveza spojena neposredno iznad olovnice dok je gornja fiksirana svega pola metra iznad. Duljina fluorokarbonskih prama promjera ne većeg od 0,28 milimetara treba biti oko tridesetak centimetara. Udice – kratke papagajke, širine luka 10 do 12 milimetara.

Budući da se lov odvija na hridinastom terenu predveze treba pripremiti u dovoljnom broju. Dvadesetak kompletiranih sistema, nažalost, ne bi trebalo biti previše.

Štap je standardno običan, težine izbačaja 60 do 80 grama, dužine 2,70 do 3,60 metara s pripadajućom rolom kapaciteta 100 metara 0,35 milimetarske strune.

Ukoliko odaberemo pravu poziciju uz idealan vjetar, morat ćemo posebnu pažnju posvetiti pouzdanom sidrenju. Danfort ili klasični mačak na konopu debljine odgovarajuće dimenzijama barke sasvim će zadovoljiti situaciju. Ne treba smetnuti s uma da će nas vjetar u slučaju gubitka sidrišta odnijeti pravo na obalu koja nije pješčana.

Oportunisti koji bi u takvim situacijama odabrali drugu, zavjetrinsku stranu, odnosno poziciju u kojoj bi vjetar puhao s obale prema moru, lovili bi u bunaru. Naime fratri pokazuju izraziti oprez i nepovjerenje u blizini sidrenog konopa koji u toj situaciji stoji između barke i obale. Osim toga, u takvoj situaciji hrana nošena kurentom izazvanim vjetrom odlazi od obale tako da je taj dio mora ‘posan’ i u njemu ima jako malo ribe. Za razliku od takvih pozicija, mjesta na kojima se valovi razbijaju o obalu u pravilu vrve od života.

NAPETA STRUNA I TRENUTNA KONTRA

Odmah po sidrenju može se pristupiti lovu. Ješka može biti dagnja, veliki crv ili lignja. Fratar nije posebno izbirljiv i ponuđeni meni, ukoliko je pravilno postavljen na udici neće odbiti. Jedino što se po pitanju ješke mora ispoštovati je veličina jer u lovu fratara vrijedi ona poznata maksima – što veća ješka, to veća riba.

Sistem se zabacuje prema obali i čim olovnica dotakne dno strunu treba napeti. Fratar ne kušava ješku poput sitne ribe. Njegov je potez uvijek snažan iznenadan i silovit tako da je kontra potrebna tek kao pro forma potvrda kačenja, dok je pravi smisao kontriranja zapravo odljepljivanje ribe od dna i sprječavanje njenog zavlačenja u škrape.

Prednost ovakvog pristupa u odnosu na lov s obale na istim pozicijama je ponajprije u činjenici da sistem u izvlačenju ide prema dubljem moru što znači dalje od zadjeva, tako da se u odabiru terena bez straha mogu odabrati i najproblematičnija dna.

Za razliku od lova fratara na braku kada lovimo ispod barke koristeći upredenicu kao osnovnu strunu, u ovakvom je ribolovu najlonski monofil puno bolji izbor. Naime, zbog plitko položene obale se katkad događa da struna legne na dno što je za upredenice pogubna situacija. Osim toga, u ovakvom lovu fratra kačimo na manjoj udaljenosti tako da i je riba odmorna što uz njen temperament i neistezljivost upredenice znatno otežava kvalitetno izvlačenje. Osim toga, za razliku od situacije u kojoj ribu izvlačimo s braka, u ovakvom lovu izostaje i za nas olakotna okolnost promjene pritiska koja većinu riba slomi. Zbog svega toga podmetač svakako mora biti pri ruci.

STARLETE NA ZOGULINU

A budući da se lov u najvećem dijelu odvija noću starlete su više nego dobrodošle. Montiraju se preko plastičnih nosača za sam vrh štapa nakon čega je detekcija griza itekako jasna i vidljiva. A da bi poboljšali rezultate starletu preko dva komadića bužira možemo montirati i na predvez, bilo uz olovo ili uz spojni zogulin. Diskretno svjetlo pod morem provjereno privlači ribu.

Katkad se na pojedinim pozicijama na ovaj način mogu loviti i ušate koje često dijele plitka staništa s fratrima, kada je poželjno postaviti i treću, gornju pramu, nešto dužu od ostalih.

Otežavajuću okolnost u ovakvom ribolovu mogu predstavljati nasrtljive bugve koje pohlepno nasrću na naješkane udice onemogućujući pristup ciljanoj lovini. Nažalost, njih se ne možemo riješiti. Jedini način kojim ih donekle možemo usporiti je postavljanje starlete na spojni zogulin uz fiksiranje gornje prame na najviši mogući položaj. Na taj ćemo način bugve usmjeriti na gornji dio predveza ostavljajući fratrima nešto više vremena za detekciju naješkanih udica i očekivani griz.

Fratri koji se love na ovakav način u pravilu su dobro zakačeni tako da spadanja nema no podmetač je svakako potreban i to ponajviše zbog mogućeg pucanja strune pod težinom zakačenih riba.