Piše: Tihomir Martinović
Znanost kaže da svi hlapovi u ranoj fazi imaju jednaka kliješta i da do promjene ne dolazi genetski…nego načinom korištenja.
Ako hlap koristi desna kliješta za držanje i lomljenje ona će mu postati jača, a druga će služiti za rezanje i otkidanje ili obratno.
Neka mjerenja su pokazala da hlap ima silu zatvaranja kliješta od 400N, a što ustvari znači da hlap može ostvariti stisak od cca 40 kg/cm2, odnosno na kvadratni milimetar 4 tone.
Ako hlap izgubi jača kliješta u borbi ili na bilo koji drugi način, dok regenerira i dok mu ne izrastu druga kliješta, može ih zamijeniti na način da to koje mu je preostalo postane jače, a ono koje regenerira da bude slabije.
Regeneracija može trajati godinama, jer se promjena odvija samo prilikom presvlačenja (MOLT-a), pa iako se mogu i djelomično presvlačiti, veliki se hlapovi u principu presvlače jednom godišnje.
Do presvlačenja dolazi zato što raste, a budući da ima hitinski oklop koji se ne razvlači, hlap taj stari oklop koji mu je tijesan mora odbaciti.
Kad ga odbaci, bude ‘gol’, vrlo ranjiv i nezaštićen zbog čega se krije po rupama dok ne izgradi veći oklop.
Ako želimo ugrubo saznati koliko je neki hlap star, tada izmjerimo dužinu od vrha roga pa do kraja repne ‘lepeze’.
Izračun je jednostavan jer jedan dužni centimetar odgovara jednoj godini života.
Naravno ovo nije u potpunosti točno jer prirast ovisi o dostupnosti hrane, temperaturi i brojnim ostalim čimbenicima.
U znanstvenoj tehnici se koristi očna stapka na kojoj su zadržani svi prirasni prstenovi nastali svim presvlačenjima, no za to se ipak mora imat sofisticirana oprema.
Ova dva ljepotana, jedan malo tamniji, a drugi mrvicu svjetliji su tu negdje moja generacija.
Jedan je malo stariji, a drugi malo mlađi, jedan s Krka, a drugi s Hvara.
Do nekog sljedećeg znanstveno-umjetničkog rada…
