Zima ne ostavlja puno prostora za uživanje u sportskom ribolovu, a za ljubitelje panule još i manje. Ipak, panulaški se zagriženjaci upravo u ovom periodu mogu okititi kapitalnim ulovima barem jednog od tri zimska trofeja – brancina, gofa i zubaca.

SATISFAKCIJA PRIJE SVEGA

Panula je po mišljenju mnogih pasioniranih ribolovaca vrhunac doživljaja koji ribolov može pružiti. No panula kao i većina drugih ribolovnih tehnika u podjednakoj mjeri traži satisfakciju u samom činu ribolova i boravka na moru kao i u konačnom cilju i kruni svakog ribolova – ulovu ribe. I dok se u toplim mjesecima panulaši bez ulova još i mogu vratiti na suho donekle zadovoljni jer su proveli ugodan dan na moru, zimska panula teško da može pružiti ikakvo zadovoljstvo ukoliko se ništa nije bacilo na vučene sisteme. Promrzli prsti i ukočena leđa u danu bez ulova samo su sol na ranu. No u trenutku kada riba povuče, sve tegobe i problemi nestaju, ukočenosti i hladnoće više nema, a olovnice koje udaraju po prstima uopće ne bole već samo govore:

– Tu je, tu je riba… 

ŽELJE I MOGUĆNOSTI

Panulu može povući svatko, no ispravno je povući može tek onaj koji zna kako se to radi dok uloviti ribu panulom može samo onaj koji zna gdje ribu treba tražiti. Zima je doba kada se većina riba povlači u dublje slojeve mora. Svi životni ciklusi kojima je more disalo do unatrag mjesec-dva dana sada su potpuno drugačiji. Prozirnost je veća, riba opreznija i manje gladna, a naši apetiti nikad veći. Želja za ulovom je u pravilu to veća što su šanse za ulovom to manje. Upravo stoga grešaka ne smije biti i sve treba izvesti kako valja da nam promrzli prsti i ukočena leđa ne bi bili jedina uspomena na vrijeme provedeno u zimskoj panuli.

U vremenu koje je pred nama, izbor lovine je zbog promjena uvjetovanih godišnjim dobom znatno sužen, no zato nipošto zanemariv. Iako se na panulu baš svašta može ‘objesiti’ u ovo doba godine najčešća tražena lovina panulaša su brancini koji se zadržavaju u blizini obala te gofovi i zubaci koji su zimi na svojim dubokim pozicijama na kojima strpljivo čekaju da zima prođe.

LAKŠA VERZIJA

U skladu s takvom potencijalnom lovinom u ovom periodu možemo razlikovati dvije osnovne konstrukcije panule – laganu i tešku.

Lagana panula kako joj i naziv govori, s obzirom na upotrijebljen materijal za izradu, lagane je konstrukcije i kao takva namijenjena lovu u gornjem sloju mora. Ponekad ju je potrebno povući brzinom i preko četiri  milje, no uobičajena brzina za ovu panulu je od 0,8 do dvije milje, naravno, u zavisnosti od smjera i jačine kurenta.

Samo slaganje ove panule je jednostavno. Iako postoji cijela šuma najraznovrsnijih konstrukcija nekakav osnovni nacrt podrazumijeva osnovu promjera 0,35 do 0,50 milimetara na koju se preko zogulina nastavlja predvez dužine osam do dvanaest metara, u pravilu za koju desetinku tanji od osnove ali ne deblji od 0,30 milimetara, s varalicom ili živom ješkom ne duljom od 11 centimetara. Ova se varalica u principu vuče bez ikakvog opterećenja, no ukoliko uvjeti zahtijevaju potapanje varalice koji metar dublje, tada se olovno opterećenje može postaviti na osnovu. Pogrešno bi ga bilo postaviti na predvez jer bismo time svakako umanjili privlačnu moć varalice ili žive ješke i posve nepotrebno probudili podozrivost naše lovine.

SAMO LAGANO I NJEŽNO

Za opterećenje ove panule je idealno koristiti klizne olovnice hidrodinamičnog oblika koje se jednostavno navuku na osnovu. Naravno, između takve olovnice i zogulina obavezno treba navući mekanu perlu koja ima ulogu čuvara čvora.

Tako konstruirana panula se povlači od trideset i pet do pedeset metara za plovilom pri čemu se nastoji držati što je moguće bliže obali. Naime, zimski brancini se hrane sitnom uzobalnom ribom, ne uvijek nužno gavunima, tako da se u skladu sa svojim prehrambenim navikama i zadržavaju u neposrednoj blizini obale. Još ako znamo da na terenu koji češljamo ima vrulja, tada uspjeh teško da može izostati.

Izbor varalice ili ješke ponajviše ovisi o osobnim sklonostima i ranijim uspjesima panulaša, no statistički gledano najkorištenija živa ješka je iglica, mali cipal i ušata dok su od varalica u ovo doba godine najlovnije mekane silikonske imitacije pješčanih jeguljica tipa Raglou, Ragot, ili Clivelix te nezaobilazni gavunoliki wobbleri od kojih su definitivno najlovniji modeli Pin’s minnow i sve varijacije na taj oblik.

Naravno, u skladu s veličinom i akcijom varalice biramo i promjer fluorokarbonskog predveza po sistemu – što je varalica manja to je i predvez tanji. Tako primjerice za malog sedamcentimetarskog ‘gavuna’ idealna debljina predveza je 0,25 milimetara. Svakako da u trenutku griza s tako tankim profilima treba biti posebno oprezan i taktičan da ne bismo izgubili pribor i lovinu.

TEŽA VERZIJA

Zubaca i gofa u ovo doba godine u pravilu treba tražiti na većim dubinama. Iako su mogući ulovi i na dubinama od svega dvadesetak metara panulu ipak ponajčešće treba povlačiti brzinom do 2,2 milje na dubinama preko 35 metara a u pojedinim situacijama i preko 70, što je svakako tehnički problem za sebe. Naime, dok laganu panulu dodavanjem koje olovnice jednostavno možemo potopiti metar ili dva dublje, tešku panulu potapamo koji puta i preko dvadeset metara dublje od uobičajene dubine. Stoga konstrukcija teške zimske panule zahtijeva malo drugačiju organizaciju i raspored sastavnih elemenata.

Promjer osnovne strune za ovu panulu se kreće od 0,90 do 1,10 milimetara, dok se promjer fluorokarbonskog predveza kreće od 0,60 do 0,90 milimetara (za gofa tanji, za zubaca deblji), rijetko kada veće dužine od osam metara. Razlog tako ‘kratkog’ predveza leži upravo u velikoj lovnoj dubini na kojoj ne možemo kontrolirati svaki pokret i prolaz našeg predveza. Što je predvez dulji veće su šanse za zadjevom i gubitkom sistema. Naime, panulu za cara valja provlačiti tri do pet metara iznad dna u neposrednoj blizini hridi, škrapa i stjenovitih podmorskih litica, pri čemu se moramo pouzdati u vlastitu memoriju. Konfiguraciju dna treba neprestano pratiti na sonaru te viđenu sliku primijeniti sa malim zakašnjenjem. Panula nikada nije ispod broda već iza tako da panulom pratimo konfiguraciju terena koji je na ekranu sondera bio nešto ranije.

GVARDIJAN I UPREDENICA

Da bismo takvu panulu uspješno potopili na veću dubinu potrebno ju je pravilno otežati. U principu, prvih dvadesetak metara osnove nema nikakvog otežanja no nakon toga se na svakih 1,40 metara postavlja olovnica težine pet grama. U zavisnosti od očekivane dubine potrebno je postaviti 60 do 80 olovnica no ukupna težina takvog otežanja ne bi trebala prelaziti 400 grama s tim da to nije jedino otežanje. Na ‘goli’ se dio osnove, odmah uz olovnice, na zasebnoj struni dužine do dva metra promjera 0,45 milimetara postavlja gvardijan, olovo čuvar težine oko 500 grama. Brojni su načini na koje se gvardijan spaja s osnovom, no svima je zajednička laka demontaža. Naime, u izvlačenju ribe važno je da u se trenutku kada se privuče do barke, gvardijan lako može otkačiti da bi se riba u završnici nesmetano mogla izvući.

S ovakvim otežanjem panula se lako potapa na željenu dubinu, a gvardijan osim što nam uspješno signalizira kontakt s dnom, svojim kuckanjem i ‘oranjem’ provjereno uspješno privlači pažnju našeg plijena.

Ovako konstruirana panula se može vući i  brzinom ispod milje čime se lako postiže još veća dubina. Još veću dubinu postižemo korištenjem manjeg promjera osnove jer je otpor u povlačenju manji.

Sve je više ribolovaca koji za osnovu koriste upredenicu pri čemu je otežanje samo jedno – gvardijan. S takvim ‘olakšanim’ sistemom se panula bez problema potapa i do 80 metara dubine.

Idealna ješka za ovo doba godine je živa lignja koja se ješka na klasičan način – rampina ili jaka kovanica u piriju, a klizna udica za sami špic.

RUKA ILI ŠTAP

Ostaje još samo jedna dilema – štap ili ruka. Ukoliko se odlučite za panulu s olovnicama na osnovi dvojbe nema – s takvom panulom možete loviti samo iz ruke. No ukoliko namjeravate loviti suvremenim otežanjima kakav je primjerice downrigger ili spomenuta kombinacija uprednice i gvardijana, tada je štap prioritet. U principu se štapom uvijek može loviti samo ukoliko je osnova ‘čista’ s tim da štap za panulu mora biti prilagođen lovini. Tako za laganu panulu brancina štap ne treba biti duži od 2,7 metara s rolom kapaciteta 0,40mm/100m, no za dubinsku tešku panulu štap mora biti znatno jači barem  50 lbs, dok je multiplikator umjesto stacionarne role na takvom štapu itekako dobrodošao.

A za kraj, bez obzira za kakvu se panulu odlučili, pažljivo pratite vremensku prognozu jer je zimsko vrijeme prevrtljivo i nerijetko opasno. Dakle, pamet u glavu, jer jugo i bura na moru milosti ne poznaju.