Novi rad mladog znanstvenika, morskog biologa i patobiologa, koji se bavi istraživanjem morskih pasa i raža s posebnim naglaskom na istraživanje malo poznatih i kritično ugroženih vrsta, Andreja A. Gajića je iznenadio sve poznavatelje podmorja jer je u njemu po prvi puta zabilježen i obrađen slučaj u kojem je modrulj preživio probijanje glave sabljom igluna.
Da sve bude dramatičnije, vrh sablje se u tom sukobu odlomio i ostao u glavi nesretnog morskog psa koji nastavio živjeti i plivati i za što se možda nikada ne bi ni saznalo da nije završio kao ulov na jednom od ribarskih parangala.
A modrulj (Prionace glauca) i iglun (Xiphias gladius) su dva velika predatora koji dijele isti habitat s tim da im se meni u pravilu poprilično preklapa.
S obzirom da su na tom planu te dvije vrste često rivali s izraženim teritorijalnim ponašanjem takav suživot ponekad rezultira sukobima.
Tako je uz ovaj slučaj, do danas, ukupno zabilježeno osam incidenata koji uključuju probijanje modrulja sabljom igluna sa smrtnim ishodom:
1 – 1. rujna 2016. Valencia, Španjolska. Modrulj dužine 247 cm je sa smrtnim ishodom uboden s prednje lijeve strane. Fragment sablje je bio dug 18 cm i širok 3 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 110 cm sa sabljom dužine 48 cm.
2 – 17. veljače 2017. Garrucha, Španjolska. Modrulj dužine 236 cm je sa smrtnim ishodom uboden između prvog škržnog proreza i desnog oka. Fragment sablje je bio dug 18 cm i širok 2 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 90 do 100 cm sa sabljom dužine 40,4 cm.
3 – 8. ožujka 2017. Ostia, Italija. Modrulj dužine 26o cm je sa smrtnim ishodom uboden između lijevog oka i njuške. Fragment sablje je bio dug 25 cm i širok 3 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 115 do 120 cm sa sabljom dužine 50,5 cm.
4 – 28. veljače 2018. Vera, Španjolska. Modrulj dužine 26o cm je sa smrtnim ishodom uboden unutar desne nosnice. Fragment sablje je bio dug 5,3 cm i širok 1,2 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 55-60 cm sa sabljom dužine 24,2 cm.
5 – 30. svibnja 2018. Agrigento, Italija. Modrulj dužine oko 300 cm je sa smrtnim ishodom uboden blizu olfaktornog encefalnog bulbusa. Fragment sablje je bio dug 7 cm i širok 1,5 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 55-70 cm sa sabljom dužine 24 do 30 cm.
6 – 30. svibnja 2018. Agrigento, Italija. Modrulj dužine 300 cm je sa smrtnim ishodom uboden iza desnog oka. Fragment sablje je bio dug 19,7 cm i širok 1,9 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 150-130 cm sa sabljom dužine 50 do 60 cm.
7 – 2. kolovoza 2018. Manacor, Španjolska. Modrulj dužine 293 cm je sa smrtnim ishodom uboden unutar njuške. Fragment sablje je bio dug 6,8 cm i širok 1,5 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 70 do 75 cm sa sabljom dužine 30,3 cm.
8 – 30. srpnja 2022. Var, Francuska. Modrulj dužine 293 cm je sa smrtnim ishodom jednim ubodom uboden iznad desnog oka i drugim ubodom između nosnice i lijevog oka. Fragment sablje je bio dug 5,7 cm i širok 1,6 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 70 do 80 cm sa sabljom dužine 30 do 35 cm.
9, 17. veljače 2023. Vlorë, Albanija. Modrulj dužine 275 cm je preživio ubod u suborbitalni pojas s tim da je sablja prošla kroz stapedijalnu fenestru (ovalni otvor na donjem dijelu lubanje). Fragment sablje je bio dug 18,6 cm i širok 2 cm. Pretpostavka je da je iglun bio dug 110 do 115 cm sa sabljom dužine 45 do 50 cm.
A slični incidenti zabilježeni su i kod drugih morskih pasa uključujući krupnooku lisicu, (Alopias superciliosus) kao i kratkoperajnog mako morskog psa (Isurus oxyrinchus) kod kojeg je evidentiran ubod sabljom plavog marlina.
Izduženi kljun, rostrum, ili sablja igluna ima svoje funkcije u hranidbi, obrani i hidrodinamici. Iglun je inače poznat po svojim agresivnim tendencijama, čestim probadanjima raznih predmeta i životinja.
Naravno, takvo ponašanje može dovesti do potencijalnih ozljeda i trauma što uključuje i lom sablje pri čemu gornji fragmenti sablje često ostaju unutar tijela drugih životinja, bez obzira bili direktni konkurenti ili tek potencijalni predatori.
Takav gubitak dijela ili cijele sablje može poprilično otežati opstanak tako povrijeđene jedinke pri čemu su pojedine studije dokumentirale slučajeve u kojima su tako ozlijeđene jedinke unatoč oštećenju ili čak potpunom nedostajanju sablje, održale dobro fizičko stanje.
Zanimljivo je da su svi do sada prijavljeni slučajevi probijanja modrulja sabljom igluna rezultirali smrtnim ishodom psa, osim jedne jedinke koja je imala čak dva takva probijanja, sugerirajući, ali ne i dokazujući potencijalno preživljavanje nakon prvog nabijanja na sablju.
A prošle su godine Wlodarczyk i suradnici opisali modrulja pronađenog živog blizu plaže kako konstantno kružno pliva i pritom se na kamenju samoozljeđuje odbijajući hranu.
Nakon otprilike 3 dana taj je morski pas uginuo, a pregledom su zabilježena dvije rane od nabijanja na sablju jednog ili više igluna.
Nasuprot tome, Andrejev rad predstavlja prvi potvrđeni slučaj preživljavanja modrulja nakon teškog proboja sablje igluna u glavu i prvu prijavu incidenta takve vrste u Jadranskom moru.
Dakle, 17. veljače 2023. godine je mužjak morskog psa modrulja dugog 275 centimetara i teškog 44 kilograma ulovljen komercijalnim parangalom tri milje od zaljeva Grama (Vlorë, Albanija) u južnom Jadranu.
Modrulj je u trenutku ulova bio živ, ali bez vidljive ubodne rane na glavi i s punim želucem što jasno ukazuje na to da se nakon uboda hranio.
U nastavku je obavljena obdukcija koja je pokazala da je odlomljeni vrh sablje čvrsto smješten u duboko mišićno tkivo, dok su uzorci tkiva izdvojeni za histološki pregled kao dio druge studije.
Glatka površina bez zubaca, prisutnost središnjih komora u presjeku, te specifično spljošteni izgled jasno su ukazivali da fragment sablje u glavi modrulja potječe od igluna.
Zanimljivo je da je okolna muskulatura imala normalnu boju i zadržala svoju uobičajenu konzistenciju.
Na temelju položaja fragmenta se može zaključiti da se iglun približio morskom psu sprijeda i napravio ubod unutar bočne ravnine pod kutom od oko 45° pri čemu je sablja prošla izravno bez oštećenja vitalnih struktura.
Nakon nabijanja na sablju, iglun je vjerojatno reagirao instinktivnim podizanjem glave, a što je dovelo do poprečnog prijeloma sablje čiji je vrh ostao unutar glave morskog psa.
Budući da su u nekim dijelovima svijeta uočeni modrulji koji se hrane iglunima, možda je iglun u kritičnom trenutku napada modrulja izveo brzi obrambeni okret, a što je također moguć scenarij.
Kako god bilo, izolirani fragment sablje od 18,6 centimetara je sačuvan, izmjeren i fotografiran, a zabilježeni su i detaljni opisi u vezi položaj fragmenta i same ozljede.
Zanimljivo je također da su i u ovoj i u prijašnjim dokumentiranim studijama, ozljede na morskim psima koje su uzrokovali igluni bile u području glave morskog psa ili jako blizu glave, a što ukazuje na precizno ciljanje vitalnih i ranjivih točaka.
Svakako ovaj rad Andreja Gajića predstavlja prvi potvrđeni slučaj modrulja koji je preživio ubod igluna.
A svi koji žele, cjelovit rad mogu pogledati ovdje.
