Pterois miles (J. W. Bennett, 1828)
Morski puran, morski paun, morski lav, prugasti kokot ili vatrenjača, a na latinskom jeziku Pterois miles (J. W. Bennett, 1828) postala je stvarnost Jadrana. Ova invazivna vrsta je ušla u naše more, aklimatizirala se i kao takva postala stalnim stanovnikom Jadrana.
I dok je prije nekog vremena njeno prisustvo u Jadranu bilo tek tu i tamo primijećeno, sve je više ribolovaca koji se na ovaj ili onaj način susreću s ovom vrstom.
Tako se i IZOR (Institut za oceanografiju i ribarstvo) nedavno medijski izjasnio i obratio javnosti s detaljima o ovoj opasnoj, ali i ukusnoj vrsti. Evo što je IZOR objavio:
– Invazija vatrenjače na Jadran se nastavlja.
Poznata kao vatrenjača, riba lav ili riba paun, Pterois miles je invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama, te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja.
Sve bodlje na tijelu su otrovne te se kod uboda javlja izuzetno jaka bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova.
Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom (najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju 30-90 min uz pažnju da ne dođe do opeklina.
Podsjetimo, ova vrsta je po prvi puta zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine. S obzirom na dinamiku njenog širenja, te trendove širenja toploljubnih vrsta povezanih sa zatopljenjem mora, za očekivati je da će se pojavljivati sve češće. Ove godine zabilježena je nekoliko puta na području južnog Jadrana, a 15. kolovoza je ulovljena i na Korčuli, blizu Račišća. Zahvaljujemo ribolovcu Luki Srziću što nas je obavijestio o svom ulovu.
Da bismo smanjili negativne posljedice koje ova vrsta može uzrokovati, možemo preporučiti nekoliko mjera. Prije svega vodite računa o vlastitoj sigurnosti te oprezno rukujte s njom ako dođe do slučajnog ili namjernog ulova.
S obzirom na to da se radi o teritorijalnoj vrsti, u slučaju značajnijeg povećanja populacije, ciljani izlov može biti učinkovita mjera kontrole populacije na područjima veće brojnosti. Također, smanjenje antropogenog pritiska na morski ekosustav može povećati njegovu otpornost na štetne učinke invazivnih vrsta. U slučaju vatrenjače, hobotnica i neke vrste kirnji predstavljaju za sada jedine poznate predatore u Sredozemnom moru te očuvanje njihovih populacija može doprinijeti kontroli njene populacije.
Ako primijetite vatrenjaču tijekom ronjenja, ili je ulovite, molimo da nas obavijestite. Njeno prisustvo često se opaža u blizini podvodnih grebena i na manjim dubinama dostupnim podvodnim ribolovcima i rekreativnim roniocima. Vatrenjača je izvrsnog okusa te ju je moguće konzumirati – istakao je IZOR.
I premda su ovom objavom rekli gotovo sve bitno vezano uz invaziju ove vrste, ne možemo se ne prisjetiti onoga što je prije dvije godine, točnije 14. kolovoza 2021. rekao Pero Ugarković, ronilac i izvrstan poznavalac života u podmorju. Premda je mnogima njegova izjava tada zvučala bajkovito, ispostavilo se da je sve što je rekao bilo vizionarski na mjestu:
– Prije tri mjeseca saznao sam da jedan Talijan priprema objavu rada kojim će se ova riba proglasiti stanovnikom Jadrana. Radilo se o nekoliko nalaza blizu Otranta. To sam objavio na portalu podvodni.hr i najavio da je možda već ove godine možemo očekivati u Hrvatskoj. Danas se to dogodilo, prvi službeni nalaz našao je i slikao Damir Zurub na Visu.
Radi se o Pterois miles. Narod će je zvati riba paun ili vatrenjača kako kaže najstariji poznati zapis, ili nešto treće. Stalno će se spominjati po medijima jer radi se o invazivnoj vrsti koja uz to ima i otrovni ubod, govorit će se da je štetočina i da je opasna.
Vjerojatno će je biti sve više i više, viđat ćemo ih u galerijama slika podmorja. Svak će znati za nju, čak i oni koji nikad Jadran nisu vidjeli. Kad uspostavi populaciju kao u Grčkoj slaviti će se i poticati ulovi, ulagati će se neka skromna sredstva u njezino suzbijanje. Biti će ih na ribarnicama, chefovi će smišljati recepte.
Ali na kraju ćemo sami od sebe prihvatiti ovu ribu kao običnu pojavu. Nema nepromjenjivog bitka, sve teče sve se mijenja.
Mi već stoljećima pokušavamo intenzivno i neselektivno izloviti sve iz mora, nasipamo, gradimo i zagađujemo. Svaka nova generacija pamti drugačiji, iskonskiji Jadran svoje mladosti koji se neće vratiti.
Nekoj budućoj generaciji možda vatrenjača postane i simbol Dalmacije – rekao je još prije dvije godine Ugarković i sve, ali baš sve je pogodio.
