Piše: Marijan Križan
Samo da na početku definiramo neke detalje i da budem, kako bismo mogli reći, ‘jasan k’o dan’.
Sa svojim dragim ribolovnim prijateljima, od kojih dio poznajem osobno, dok sam neke upoznao u grupi Fishing orada, se družim, dijelimo iskustva, podučavamo mlađe i to bez ikakve osobne koristi.
Većina nas smo istomišljenici po pitanju mora i ribolova, ali naravno da rado ulazimo i u dijaloge i rasprave.
Jednoumlje nikad nije bilo niti će bit ključ uspjeha, ali kad me netko pokuša uvjeriti da je ispravno ono što je nelegalno, prestanem birati riječi.
Cabo San Lucas, mmmmmmm…
To malo mjesto na južnom rtu Baja Kalifornije, točnije malo nekad, je san većine ribolovaca.
Upravo je to ribarsko selo prošle sezone ostvarilo 3,3 milijuna noćenja dok je cijela Hrvatska ostvarila 19 milijuna)
Naravno riblji fond kojeg čuvaju C&R pristupom i dodatno ga obogaćuju slaganjem novih umjetnih grebena, adut je kojeg uvijek prvog bacaju na stol.
Doduše, našim Jadranom ne krstare ogromni 700 kilograma teški marlini, ali i mi repova za trku imamo, no njih smo nažalost sasjekli.
2018. godine MMF poziva Međunarodnu komisiju za zaštitu Atlanske tune da postavi stroga pravila i mjere kontrole.
I te je godine ilegalna trgovina tunjevinom na Sredozemlju bila teška oko 12 milijuna eura.
A tunjevina je bila na rubu uništenja.
ICCAT je reagirao.
Uvedene su kvote i stroge kontrole i nitko se nije ni bunio ni propao i evo, samo par godina nakon toga imamo rezultate.
Četiri od sedam vrsta tune više nije ugroženo.
Naš proslavljeni ribolovac Anton Roca je neki dan imao ribu od 300+ kilograma, a nekoliko dana nakon toga još jednu sličnih gabarita.
Tuna se vratila, preživjela je i opet je tu.
Da se vodi računa o moru i o brojnosti njegovih stanovnika svjedoči i akcija splitskog Instituta za ribarstvo u suradnji sa HSŠRM koji na evidentan nedostatak hobotnica odgovaraju puštanjem 100 000 komada ličinki, baš kao što je i ŠRD Zubatac iz Zadra moru svojevremeno vratilo 60000 primjeraka mlađi orade i brancina.
Pod okriljem projekta Adri. SmArtFish u Zadarskom arhipelagu je formiran je prvi umjetni greben vrijedan 260000 eura, a budžet projekta iznosi 3 200 000 eura.
Očuvanje mora je ključno i hitno jer more nam je blizu kolapsa.
U prilog tome ću vam iznijeti još jednu činjenicu.
Sezona ribolova prije jedno deset godina izgledala je otprilike ovako:
– Šta se orade tiče pala bi berem jedna petica i petnaestak trica.
– Brancina od 5, 6 ili 7 kilograma bi palo barem desetak u sezoni
– Arbuna od 1 kilograma barem dva i to s kraja.
Sada se arbuna ne može ulovit ni za djetetu pokazati.
Sjedim na stijeni čitav dan i zurim u vrh štapa koji se ne miče.
More je zatvoreni ekosustav i jedina prijetnja mu je čovjek
Ne trebamo upirati prstom u profesionalce niti oni u nas.
Svi zajedno trebamo mijenjati svijest o moru i svoju osobnu korist staviti iza opće koristi.
Čuvajmo naše more, naše zubace, pagre, lice, gofove i orade jer kraj takvih beštija ne triba nama ni Sudan, ni Meksiko, ni Južna Afrika.
Mi trebamo sačuvati našu ribu i na našu stinu dovući pola svita, ali to još ne razumiju ni ovi u Ministarstvu tako da ne očekujem ni da će razumjeti ni svi koji ovo pročitaju.
Čuvajmo našu ribu jer ona je naše blago.
Svim ljudima dobre volje veliki pozdrav.
