SVIĆA

Otkriće lova plave ribe pomoću umjetnog svijetla napravilo je revoluciju u izlovu srdele i ostale sitne plave ribe. Do tog se vremena srdela lovila nasumce, no uz upotrebu upaljene luči u istaknutim željeznim košarama na provi ribarice, ribu nije trebalo tražiti, jer je riba privučena svjetlom sama dolazila. Otkriće i primjena prvih ‘svića’ u lovu plave ribe datira s početka XVI stoljeća, a pripisuje se zadarskom plemiću Šimunu de Cedulinisu koji je svoj iznalazak vrlo spontano podijelio s cijelim svijetom.

Naravno, umjetna rasvjeta u ribolovu je brzo uzela maha i našla primjenu u gotovo svim oblicima ribolova. Ribolov ostima pod sviću, skosanje ili pak udičarenje pod feralom neki su od najpoznatijih oblika primjene umjetne rasvjete. Privlačna moć svjetla nad noćnim morem toliko je jaka da stanovnici mora često zaboravljaju na nužni oprez i izlaze na samu površinu. S obzirom na dubinu mora, odnosno sloj mora, noću možemo loviti različite vrste ribe. Na dnu se noću u prvom redu mogu očekivati noćni razbojnici, predatori bez milosti i opreza, poput murine i ugora. Bokadori i fratri naseljavaju hridinasto-ljušturasto dno, a najaktivniji su u sumrak i noću. U srednjem sloju mora, ‘na po’ dna’ možemo očekivati šarune i lokarde, i ostalu takozvanu leteću ribu. Na samoj površini noću su najaktivnije bugve i ušate. Svoje prisustvo nerijetko odaju glasnim pljuskanjem po površini koje je posljedica proganjanja gavuna kojih privučenih svjetlom ima u izobilju. A klasični ferali ili sve popularnija potopiva rasvjetna tijela mogu biti od velike pomoći čak i pri lovu mola na velikim dubinama.