Jedan od važnijih detalja ključnih za ribolovni uspjeh su mjesečeve faze odnosno vrijeme nastupanja, trajanje i intenzitet plime i oseke Mjesec kao Zemljin satelit već 4,5 milijardi godina, u približno istom pojasu kao i Sunce, od istoka prema zapadu, zahvaljujući uzajamnoj privlačnoj sili, kruži oko Zemlje. Za prividni obilazak Zemlje Mjesecu su potrebna 24 sata i 48 minuta. Upravo radi tog nepoklapanja sa trajanjem Zemaljskog dana koji traje 24 sata, Mjesec se ne nalazi uvijek u istom položaju na nebu. Da bi zatvorio svoj puni put oko Zemlje i ponovo se našao u istoj točki potrebno mu je 27,5 dana, što se naziva lunarnim mjesecom. Premda znatno manji od Sunca, Mjesec ima puno veću privlačnu moć koja, osim što ga vezuje uz Zemlju, neprestano privlači i svu raspoloživu vodu na Zemlji. Ta je privlačna sila najizraženija na točki koja je najbliža Mjesecu. I dok u toj točki djeluje privlačna sila u smjeru Mjeseca, u suprotnoj je točki također prisutna plimna sila istog iznosa, ali suprotnog smjera. Razlog tome je centrifugalna sila uzrokovana rotacijom Zemlje oko svoje osi, koja istiskuje more na strani suprotnoj od one na kojoj je Mjesec. A u to isto vrijeme, u točkama za koje se Mjesec nalazi na horizontu, morska je razina spuštena, odnosno na tim je točkama oseka. Zahvaljujući takvom ciklusu, more se za 24 sata i 48 minuta dva puta podigne do svoje najviše točke i odmah potom krene naniže, tako da u jednom danu u razmacima od 6 sati i 12 minuta imamo dvije plime i dvije oseke. Najizraženije, odnosno, najviše plime se javljaju kada se zbroje privlačne sile Sunca i Mjeseca zbrajaju, a što se događa kada se Sunce i Mjesec nađu na približno istom pravcu, za vrijeme takozvanog sizigija. Tada Mjesec vidimo kao pun (uštap), ili ga uopće ne vidimo (mlađak), što se na moru očituje kao takozvana živa plima. Najmanje izražene plime se događaju za vrijeme kvadratura, odnosno za vrijeme prve i posljednje četvrti kada se poklapaju visoke vode izazvane privlačnom snagom Sunca s niskim vodama izazvanim privlačnom snagom Mjeseca, što nazivamo mrtvim plimama. U našem moru struja plime teče 6 sati i 12 minuta od jugoistoka prema sjeverozapadu, nakon čega nastaje oseka čije strujanje teče isto toliko vremena samo u suprotnom pravcu. Pored tih strujanja postoji i stalna, glavna struja, koja se pribraja struji plime zbog čega se plimni val u pravilu kreće znatno brže od vala oseke, jer se oseka kosi sa snagom glavne struje. A budući da je naša obala vrlo razvedena, vrijeme nastupanja plime i oseke bez pouzdanih prognostičkih informacija na većini terena može biti poprilično težak posao bez neke garancije za uspjeh. Zato se preko sljedećih dvanaest linkova jednostavnim klikom u svakom trenutku može doći do svih ključnih podataka vezanih uz plimu i oseku na našem moru, a što i najobičniji ribolov, ako je i sve ostalo posloženo kako treba, lako može pretvoriti u avanturu iz snova.