Iz Igala nam se javio Željko Mandić koji je u svom preko 50 godina dugom ribolovnom stažu ulovio ribu koju do tada uživo nije vidio. Riječ o pastiru batoglavcu znanstvenog naziva Schedophilus ovalis. Evo što nam je Željko ispričao o tom događaju:

– Lovio sam par milja od obale, na dubini od oko 120 metara. Pendulao sam sa trakom od lignje jer sam vidio iglana koji je bio na površini. Kružio sam oko njega, a tu je na površini bilo par velikih komada stiropora nošenih strujom. Vjerovatno je sjena tog stiropora i privukla ovu ribu. I onda se dogodilo da je umjesto očekivanog iglana na udici završila ova riba teška tek oko 400 grama. Budući da je nikada nisam prije uživo vidio, napravio sam ovih par slika prije puštanja u more – priča nam Željko.

– A neobično je što ima baš mala usta tako da mi je bilo jako čudno da je uspjela progutati prilično dugačku traku od lignje.

Inače je kao riba bila prilično mirna. Istina, pribor je bio baš predimenzioniran, najlon Seaguar 0,70 milimetara jer je sve bilo spremno za borbu s većom ribom – ispričao nam je Željko Mandić.

A pastir batoglavac je inače riba o čijoj se biologiji malo zna i to ponajprije jer nema praktički nikakvu ekonomsku vrijednost.

Ima ovalno, bočno spljošteno tijelo s tupo zaobljenom glavom kratke gubice. Usta su malena, a donja čeljust blago ispupčena. Zubi su tanki i šiljasti poredani jednostruko. Ljuske su sitne i prisutne i na škržnom poklopcu i na osnovicama peraja.

Prsne peraje su kod nedoraslih primjeraka kratke i zaobljene dok su kod odraslih duže i srpolike. S leđa je smeđezelenkaste, a po bokovima i trbuhu sivosrebrnkaste boje. Naraste do 80 centimetara dužine.

Inače su juvenilni primjerci epipelagični i nalazimo ih ili u zajednici s meduzama, ili u sjeni plutajućih predmeta što je bio i slučaj sa Željkovim primjerkom, dok se odrasli primjerci drže dna i to do 300 metara dubine.

Pastir batoglavac se hrani uglavnom pelagičnim plaštenjacima i sličnim organizmima i raste vrlo brzo.

Nalazimo ga u Atlantiku, posvuda u Mediteranu osim Crnog mora, s tim da se u Jadranu vjerojatno zadržava samo u južnoj polovini. Kao ulov je vrlo rijedak, a ulovi se najčešće koćom, parangalom ili udičarskim priborom. I premda ima vrlo ukusno meso, vrlo se rijetko nađe na ribarnicama.