Brum, torilo ili primama je u nekim ribolovnim tehnikama poput driftinga u big game fishingu nezaobilazna stavka. Konstantnim izbacivanjem skašenih cijelih ili srdela u moru formira se mirisno-okusna staza u kojoj postavljene i naješkane udice čekaju ribu. Naravno, jako je važno da ta staza bude neprekinuta. Naime, riba može naići na trag bruma i nekoliko milja dalje od broda nakon čega će prateći mirisni trag neminovno doći do udica.

KLJUČNI SU RECEPTORI

Ribe osjećaju mirise preko brojnih osjetilnih receptora smještenih u nosnicama. To su parni otvori uglavnom smješteni u prednjem dijelu glave. Dok riba pliva, more neprestano struji kroz te otvore pružajući osjetilnim receptorima informacije.

Osim mirisnih, ribe imaju i jake okusne receptore koji se kod mnogih vrsta ne nalaze samo u nosnicama i ustima veći i po tijelu, perajama ili brkovima.

Kod morskih je pasa, primjerice, osjet mirisa izuzetno razvijen tako da pojedine vrste mogu osjetiti prisustvo krvi u razrjeđenju od 1 : 10 000 000 000 dok neke vrste morskih mačaka imaju jednako impresivno razvijen okus naoružan s preko 27 000 receptora!

Jednom razdražene i na hranjene potaknute ribe često gube veliki dio opreza na čije mjesto tada stupa drugi bazični poriv – hranjenje.

Ispravnim odabirom komponenti od kojih ćemo pripraviti brum lako možemo postići upravo taj efekt – gubitak opreza i halapljivo hranjenje. U tom je postupku jako važno ribu razdražiti i potaknuti joj apetit, a pritom je ne nahraniti i zasititi.

Bez obzira na lovnu dubinu ili lovinu, brum uvijek može poboljšati rezultate, pogotovo ako je sastav pogođen i plasiran u lovnoj zoni.

ADITIVI I AMINOKISELINE

Većina opremljenijih prodavaonica ribolovne opreme u svojoj ponudi ima i gotove brumove namijenjene morskom ribolovu. To su smjese kombinirane od riblje krvi, ribljeg brašna, mljevenih srdela, rakova i glavonožaca. Odnos komponenti je kod takvih smjesa u pravilu složen tako da je privlačan većini udičarima zanimljivih vrsta.

Osim takvih brumova, u prodavaonicama možemo naći i brašnaste pripravke koji se miješaju s vodom, odnosno morem. Ti su pak pripravci najčešće strogo profiliranog sastava okusom i mirisom prilagođeni određenoj ribljoj vrsti. Tako nalazimo posebne brumove za ciple, ušate, salpe, šarage, jegulje, bugve…

Važno je napomenuti da se neki brumovi namijenjeni primami slatkovodnih vrsta vrlo uspješno mogu primijeniti u morskom ribolovu. To su u prvom redu bumovi sirnog okusa, najprimjereniji ribolovu ušata, bugava i cipala.

Osim klasičnih brašnastih brumova koji se poput tijesta mogu zamijesiti u kugle, postoje i brumovi u obliku granula i peleta različitih veličina i boja. Svakako treba spomenuti i posebno kreirane aditive na bazi mirisnih komponentni kao i one na bazi aminokiselina čije je nedavno pojavljivanje bilo revolucionaran iskorak u primami riba. S tim je aditivima baziranima na koncentriranim aminokiselinama moguće premazivati čak i žive ješke znatno im povećavajući privlačnu moć.

Svi se ti brumovi koriste na manje-više jednak način. Gotova smjesa ili ona koju smo pripravili izbacuje se u lovnu zonu gdje ima ulogu privući ribu. I dok je to u nekakvom površinskom ribolovu ili ribolovu do petnaestak metara dubine relativno jednostavno napraviti, na otvorenom moru, u jakom kurentu ili velikoj dubini to može biti donekle kompliciran posao.

MREŽICA NA SIDRU

Jedan od odavno poznatih načina brumanja u lovu kančenicom na većim dubinama ili pri jačem kurentu, je brumanje sa sidrenog konopa. Brum čvrsto uvezan u mrežicu, vezuje se za sidreni konopac na oko pet do deset metara od sidra te se zajedno sa sidrom spušta prema dnu. Udaljenost mrežice s brumom od sidra zavisi od dubine. Što je dubina veća to je i udaljenost bruma od sidra veća. Kako brum polako ispada iz mrežice, kurenat ga nosi pod barku, gdje se nalaze naješkane udice.

Ovakav se način brumanja može primijeniti u ribolovu u pola mora s tim da se u tom slučaju brum vezuje za sidreni konop na visini koja odgovara lovnoj dubini.

U formiranju mirisnog traga toliko važnog u big game fishingu ali i u privlačenju površinske plave ribe poput palamida, lokardi, skuša ili šaruna, teško da postoji bolji uređaj od sardomatica. To je zapravo mlin pokretan elektromotorom koji se može programirati da radi u različitim vremenskim intervalima. Na taj način skašena srdela u more pada u pravilnim razmacima formirajući mirisni trag.

SRDELE I PIJESAK

Iako su industrijski brumovi u većini slučajeva kao rezultat temeljitog laboratorijskog istraživanja ribama izrazito privlačni, mnogi ih ribolovci uopće ne koriste. Dva su razloga tome – neinformiranost i cijena. Veliki dio ribolovaca za većinu smjesa uopće ne zna da postoje, dok za veći dio onih upoznatih, cijena predstavlja nepremostivu zapreku.

No to ima i svoju dobru stranu jer se takvim pristupom razvija kreativnost. Većina ribolovca koji koriste brum u ribolovu kančenicom imaju vlastite recepture koji se u pravilu baziraju na ribljim otpacima, skašenim srdelama ili odstajalom drugom sitnom ribom.

I mada ulovi uz takve brumove često podbace, većina tih ‘štedljivih’ majstora udice čvrsto vjeruje da su njihove recepture jedine valjane dok razloge za podbačaj uvijek traže u lošoj sreći, načinu na koji ih je žena na odlasku pogledala, ili pak kakvom drugom jednako snažnom uroku.

Malo je riba strvinara koji imaju evolucijski amputiran osjet dobrog okusa pa će bez premišljanja pojesti sve što im se nađe na putu. Većina riba ipak ima razvijen smisao za odabir ukusne i kalorične hrane tako da ih pokvarena hrana ili hrana lošeg okusa prije može odbiti nego privući.

Brum, koliko god nalikovao otpadu, mora biti dobro izbalansiran. Srdela koja se koristi za bazu mora biti svježa, baš kao i svi ostali dodaci.

A dobar brum iz kućne radinosti uistinu nije teško napraviti. Dovoljno je uzeti nekoliko kilograma srdela i još toliko starog kruha koji ne smije biti pljesniv. I srdele i kruh se izmrve i umiješaju u gustu masu koja se tada može dodavanjem vode razrijediti i koristiti kao tekući brum ili se pak tako gusta može spuštati u mreži po sidrenom konopu.

Uspješno se može brumati i bez vreće i na većim dubinama ukoliko se u smjesu doda pijesak koji se koristi za kućne ljubimce. Taj pijesak lako vezuje tekućinu na sebe tako da se njime daju formirati tvrde i postojane kugle. Dodavanjem takvog pijeska u smjesu za brum dobijamo kugle koje mogu izdržati spuštanje na dubine i preko pedeset metara gdje se onda sasvim polako raspadaju oslobađajući osnovne komponente bruma. Važno je samo da pijesak ne bude parfimiran kako bi brum bio očekivano uspješan.

HRANILICE ZA MANJE OPREZNE

Dobri se rezultati u lovu sitnije ribe mogu postići korištenjem hranilica, najčešće valjkaste kavezne izvedbe ili pak opružne, oblika izduljene kugle. Bez obzira na konstrukcijsku izvedbu princip je rada s njima manje-više isti. Hranilice napunjene brumom se koriste umjesto olovnica tako da se brum u tom slučaju nalazi neposredno uz udice. Važno je napomenuti da iako se u slatkovodnom ribolovu ovakvom tehnikom prihranjivanja uspješno love mnoge vrste, u morskom je ribolovu ovakav pristup pogodan samo za lov manje podozrive sitnije ribe.